Kolika je odšteta za ozljedu na radu?

Ozljeda na radu dogodi se iznenada, a osim fizičke boli i oporavka, često donosi i financijsku nesigurnost. Bilo da se radi o lakšoj ozljedi ili težim posljedicama, važno je znati koja su Vaša prava i na koliku naknadu možete računati prema hrvatskim zakonima i praksi osiguranja.

Što se sve smatra ozljedom na radu?

Prema propisima u Republici Hrvatskoj, ozljeda na radu nije samo ona koja se dogodi na samom radnom mjestu tijekom obavljanja posla. Ona obuhvaća:

• ozljedu nastalu na izravnom putu od stana do mjesta rada i obratno
• ozljedu na službenom putu
• bolest koja je izravna posljedica rada (profesionalna bolest)

Tko ima pravo na odštetu?

Pravo na odštetu ima svaki radnik koji je pretrpio ozljedu, pod uvjetom da ozljeda nije uzrokovana namjerno ili grubom nepažnjom samog radnika. Odšteta se može potraživati iz dva izvora:

1. Od poslodavca: ako je poslodavac odgovoran za nastalu štetu (npr. propusti u zaštiti na radu).
2. Iz police osiguranja: ako poslodavac ili Vi osobno imate ugovorenu policu osiguranja od nezgode (nesretnog slučaja).

Kako se određuje visina odštete?

Ne postoji jedinstven cjenik koji fiksno određuje da "lom ruke vrijedi točno toliko eura". U Hrvatskoj visinu odštete kod ozljede na radu primarno određuju sudovi u parničnom postupku ili osiguravajuća društva kroz izvansudske nagodbe, a ovisi o:

• postotku trajne invalidnosti (trajni deficit nakon završetka liječenja)
• jačini i trajanju fizičkih bolova
• intenzitetu straha (primarni i sekundarni strah)
• kozmetičkom oštećenju (npr. ožiljci)
• tuđoj pomoći i njezi tijekom oporavka

Vrste nematerijalne i materijalne štete

Kada govorimo o iznosima, naknada se dijeli na:

• Nematerijalna šteta: odnosi se na pretrpljenu bol, strah i smanjenje životne aktivnosti. Iznosi za teške ozljede mogu dosezati desetke tisuća eura, dok se za lakše ozljede (uz kraće bolovanje) naknade obično kreću od nekoliko stotina do par tisuća eura.
• Materijalna šteta: obuhvaća stvarne troškove poput:
  • troškova liječenja i lijekova koji nisu pokriveni HZZO-om
  • putnih troškova do bolnice
  • razlike u plaći (ako je bolovanje utjecalo na Vaša primanja)

Postupak prijave i rokovi

Da biste ostvarili pravo na odštetu, ključno je pridržavati se procedure:

1. Prijava ozljede: poslodavac mora podnijeti prijavu HZZO-u u roku od 8 dana od nastanka ozljede.
2. Medicinska dokumentacija: čuvajte svaki nalaz, račun iz ljekarne i potvrdu o fizikalnoj terapiji.
3. Rok zastare: opći rok zastare za naknadu štete je 3 godine od dana kada je oštećenik saznao za štetu i osobu koja je štetu učinila (odnosno od završetka liječenja).

Zašto je važna polica osiguranja od nezgode?

Sudski procesi protiv poslodavaca mogu trajati godinama. Upravo zato su police osiguranja od nezgode najbrži put do isplate. One omogućuju isplatu naknade bez obzira na to tko je kriv za nezgodu, a pokrivaju:

• dnevnu naknadu za boravak u bolnici
• naknadu za prijelom kosti
• isplatu osigurane svote za slučaj invalidnosti

Pravilno odabrana polica osiguranja od ozljede osigurava Vam miran san, znajući da ste financijski zaštićeni čak i kada stvari krenu po zlu.

Za besplatno savjetovanje o odabiru najbolje police osiguranja od ozljede na radu, obratite nam se putem donjeg obrasca.